Skip to content
Menu
Dete-zaštitnik planete
  • Ekološki kalendar
  • Eko-rečnik
  • O nama
  • O ekologiji
  • Materijali
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontakt
Dete-zaštitnik planete

Ekosistem reke Save

Posted on May 22, 2019September 17, 2019

Ekosistem je složeni ekološki sistem u kom su neraskidivo povezani biotop i biocenoza. Ekosistem kopnenih tekućih voda obuhvata ekosistem reka, potoka i izvora. Brzina toka vode, kao najznačajniji faktor, zavisi od nagiba rečnog korita i količine vode, pa zato u različitim tokovima reke srećemo različite biocenoze.

Gornji tok karakterišе: mala količina vode, velika brzina vode, kamenito dno, kristalna providnost vode, velika količina rastvorenog kiseonika… Predstavnici živog sveta su: silikatne alge, mahovina, pastrmke.

Srednji tok karakteriše: manja brzina, dno peskovito i šljunkovito, manja količina rastvorenog kiseonika, manja providnost, temperaturna kolebanja… Predstavnici živog sveta su: zelene alge, riba mrena i rečni rak.

Donji tok karakteriše: mala brzina vode, dno peskovito i muljevito, mutna voda, leti ima manje rastvorenog kiseonika i veća je temperatura vode… Predstavnici živog sveta su: fitoplankton koga čine predstavnici većine grupa algi, zooplankton čiji sastav veoma varira, riba deverika, a na dnu su česte modrozelene alge i rečne školjke.

Obalski deo (litoral) odlikuje specifična flora i fauna. Zbog uslova koji vladaju u vodenim ekosistemima (slabija svetlost, rastvoreni minerali i gasovi, ujednačenija temperatura) biljke su se prilagodile npr. većom površinom potopljenih listova u odnosu na zapreminu, redukcijom korena itd. Vodene biljke u užem smislu su one koje su potpuno potopljene u vodu i one koje jednim delom plutaju po površini vode (alge, mahovine, paprati, lokvanj).

Reka Sava ima izuzetan biološki značaj. Duž celog njenog toka nalaze se brojna zaštićena prirodna dobra – ramsarska područja (Ramsarska konvencija je konvencija o močvarnim područjima koja su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica). To su: Lonjsko polje u Hrvatskoj, Bardača u Bosni i Hercegovini, Obedska bara i Zasavica u Srbiji. Za sve njih karakteristično je prisustvo brojnih biljnih i životinjskih vrsta tipičnih za poplavna vlažna područja, kao i velika predeona raznovrsnost.

U ovim područjima mogu se sresti retke i ugrožene vrste. Tu se mogu videti i orao belorepan, orao kliktaš, crna i bela roda, kašičar, mali vranac, crni ibis, mala čigra, patka njorka, kolonije čaplji… Ušće Drine u Savu jedino je gnezdilište male čigre u Srbiji. Na ovim staništima prisutne su i zaštićene vrste gmizavaca i vodozemaca kao što su šarka, gatalinka, zelena žaba, barska kornjača, veliki mrmoljak, ribarica, belouška… Tu su i sisari kao prirodne retkosti – između ostalih vidra, dabar (koji je angažovanjem stručnjaka ponovo vraćen u rezervate Zasavica i Obedska bara), divlja mačka, slepi miševi… Retenzije su ujedno i značajna plodišta riba u Srbiji. Specijalni rezervat prirode Zasavica jedno je od retkih poznatih staništa ribe mrgude (umbre). Prisutna je i vegetacija karakteristična za poplavna područja – lokvanji, tršćaci i brojne biljne vrste tipične za ova vlažna staništa. Jedna od značajnih prirodnih vrednosti savskog basena su i očuvane hrastove šume, jedne od najvećih i najvrednijih u Evropi. Među zaštićenim vrstama su pojedine vrste pelikana, roda, beloglavi sup, rečni rak, bubamara, žabe, belouške, šarke, beli i žuti lokvanj, banatski božur, iđirot, razne vrste orhideja itd.

Specijalni rezervat prirode Obedska bara nalazi se u jugoistočnom Sremu, 40 km zapadno od Beograda. Godine 1951. rešenjem Zavoda za proučavanje prirodnih vrednosti NR Srbije, proglašena je za zaštićeni rezervat. Prostire se na površini od 9.820 ha, a celokupna zaštićena zona zauzima 19.611 ha. Obedska bara je ostatak napuštenog korita reke Save, koja danas teče južnije. Danas su tu desetine vodenih, močvarnih, šumskih i livadskih zajednica sa veoma interesantnom zajednicom ptica. U Obedskoj bari živi 91 vrsta gnezdarica i 128 vrsta prolaznica, zimovalica i lutalica. Ovde je moguće videti i zaštićene vrste: zmiju šarku, žuti lokvanj, močvarnu orhideju, barsku paprat…

Specijalni rezervat prirode Zasavica stavljen je pod zaštitu države 1977. godine, kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja. Rezervat se prostire u severnoj Mačvi. Ovo je močvarno područje sa poplavnim livadama i šumama površine 1.825 ha. Zasavica je stanište za više stotina ptica, sisara i riba. U rezervatu obitava riba umbra, a od 2004. godine i porodice dabrova, koji su pre oko stotinak godina uništeni u celoj državi. Zasavica je, takođe, nekada bila deo rečnog korita Save.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Ovaj tekst napisan je za potrebe projekta ‚‚Dan Save” koji realizuje udruženje Dete – zaštitnik planete uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republičke direkcije za vode i Međunarodne komisije za sliv reke Save.

facebook Share on Facebook
Twitter Tweet
Follow Follow us
custom Share
custom Share
custom Share
custom Share
custom Share

Pretraži sajt

Uslovi korišćenja

Preuzimanje materijala sa ovog sajta i korišćenje u obrazovne svrhe dozvoljeno je isključivo u izvornom obliku, uz navođenje izvora i poštovanje autorskih prava. Komercijalna upotreba sadržaja dozvoljena je samo uz pismeno odobrenje autora. Isti uslovi važe i za naše naloge na društvenim mrežama.

Osnovni podaci

PIB: 111264342

Matični broj: 28273061

Tekući račun broj: 200-3064070101869-24

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Pratite nas!

Kontakt

Dete – zaštitnik  planete

Ul. Patrijarha Joanikija 22a/41

11090 Beograd

Telefon: +381 63 444 845

e-mail: detezastitnikplanete@gmail.com 

e-mail:  info@dzp.rs 

©2021 Dete-zaštitnik planete | WordPress Theme by Superbthemes.com