Dete - zaštitnik planete
Ul. Patrijarha Joanikija 22a/41
1090 Beograd
Telefon:
+381 63 444 845
Email:
info@dzp.rs
Email:
info@dzp.rs
Dete - zaštitnik planete
Ul. Patrijarha Joanikija 22a/41
1090 Beograd
Telefon:
+381 63 444 845
Email:
info@dzp.rs
Email:
info@dzp.rs
Ovaj sajt koristi kolačiće. Daljim korišćenjem sajta to prihvatate. Više o upotrebi kolačića na ovom sajtu možete pročitati u Politici kolačića.

Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se svake godine 5. juna kao jedan od najvažnijih međunarodnih datuma posvećenih očuvanju prirode i podizanju svesti o ekološkim problemima. Ovogodišnja tema posvećena je klimatskim promenama i klimatskoj akciji, uz poruke: Inspirisani prirodom. Za klimu. Za našu budućnost.
Ovaj događaj predstavlja jedan od glavnih načina na koji Ujedinjene nacije podstiču ljude, zajednice i države širom sveta da razmišljaju o životnoj sredini i aktivno učestvuju u njenoj zaštiti. U duhu ovog dana često se pokreću nove inicijative, potpisuju međunarodni sporazumi i otvaraju razgovori o lokalnim i globalnim ekološkim problemima.
Međutim, do toga se nije stiglo preko noći. Švedska je još 1968. godine prva predložila da se u okviru UN održi konferencija posvećena isključivo pitanjima zaštite životne sredine. Predlog je prihvaćen godinu dana kasnije, a odlučeno je da se konferencija održi 1972. godine u Stokholmu. Za generalnog sekretara konferencije izabran je Moris Strong, kanadski diplomata i biznismen koji je, uprkos iskustvu u naftnoj industriji, bio snažno zainteresovan za pitanja zaštite prirode.
Konačno, 1972. godine, posle višegodišnjih priprema, lideri iz celog sveta okupili su se na Stokholmskoj konferenciji o životnoj sredini. Upravo tada je 5. jun proglašen za Svetski dan zaštite životne sredine.
Prvi put ovaj datum obeležen je 1974. godine pod sloganom „Samo je jedna Zemlja“. Tokom godina menjale su se teme i zemlje domaćini, u skladu sa najvećim ekološkim izazovima savremenog sveta – od zagađenja mora, uništavanja šuma i nestajanja biljnih i životinjskih vrsta, do klimatskih promena, cirkularne ekonomije i održivog razvoja.
Danas više od 150 zemalja učestvuje u obeležavanju ovog dana, koji je postao najveća globalna platforma za podizanje svesti o životnoj sredini. Širom sveta organizuju se naučni skupovi, akcije sadnje drveća, čišćenja prirode, biciklističke vožnje, izložbe, koncerti, edukativne radionice i takmičenja u školama. Veliki broj poznatih ličnosti i organizacija koristi ovaj datum da podstakne ljude da svojim svakodnevnim izborima doprinesu zaštiti planete.
Ovogodišnji domaćin zvanične proslave je Azerbejdžan, a centralna tema je klimatska akcija. Poseban fokus stavljen je na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, razvoj obnovljivih izvora energije i prilagođavanje klimatskim promenama koje sve više utiču na svakodnevni život ljudi širom sveta.
Klimatske promene danas se smatraju jednim od najvećih izazova savremenog društva. Sve češći toplotni talasi, suše, poplave, požari i ekstremne vremenske nepogode pokazuju koliko je važno da države, kompanije i pojedinci zajednički rade na očuvanju prirode i smanjenju zagađenja. Zbog toga Svetski dan zaštite životne sredine nije samo simboličan datum, već podsetnik da svako od nas može doprineti promenama – štednjom energije i vode, smanjenjem otpada, reciklažom, korišćenjem održivog prevoza i brigom o prirodi u svom okruženju.
Dan zaštite životne sredine prilika je da svi preuzmemo odgovornost i postanemo nosioci promena. Nije važno da li ste poznati glumac, preduzetnik, student ili predškolac – okupite porodicu i prijatelje, provedite vreme u prirodi, učite od nje i čuvajte je, jer samo zajedničkim delovanjem možemo sačuvati planetu za buduće generacije.
